Ali plod Duha je ljubav, radost, mir, strpljenje, dobrota, dobrota, vjernost, blagost i samokontrola. Protiv takvih stvari nema zakona.

Galatima 5:22-23

Šta znači Galatima 5:22-23?

Voće je reproduktivna struktura biljka koja sadrži sjemenke. Obično je jestivo, a često i ukusno! Svrha voća je da zaštiti sjemenke i da privuče životinje da jedu plod i raspršuju sjemenke. Ovo omogućava biljci da se razmnožava i širi svoj genetski materijal.

Na isti način, Duhovni plodovi opisani u Galatima 5:22-23 su karakteristike Boga koje se izražavaju kroz život vjernika kada se predamo vodstvu Duha Svetoga.

U Jovanu 15:5 Isus je to rekao na ovaj način: „Ja sam loza; vi ste grane. Ko ostaje u meni i ja u njemu, on je taj koji donosi mnogo ploda, jer bez mene ne možete učiniti ništa.” Duhovni plod je nusprodukt našeg odnosa s Bogom. To je manifestacija djelovanja Duha Svetoga u životu vjernika. Kada se pokorimo Svetom Duhu i dopustimo mu da nas vodi i kontroliše, prirodno ćemo pokazati krepostan život opisan u Galatima 5:22-23.

Pokoravanje Svetom Duhu znači da umiremo za naše vlastite želje i tjelesni nagoni (Galatima 5:24). Svakodnevna je odluka da odaberete da budete vođenida mogu služiti drugima sa dobrotom. I molim se da samokontrola (egkrateia) bude evidentna u mom životu, da se mogu oduprijeti iskušenju i donijeti zdrave odluke koje su vama ugodne.

Zahvaljujem vam na djelu Svetoga Duha u mom životu, i molim se da nastaviš proizvoditi ovaj plod u meni, za svoju slavu i za dobro onih oko mene.

U ime Isusovo, Amen.

Šta je Plod Duha?

Plod Duha, kako je opisano u Galatima 5:22-23, je spisak vrlina koje se proizvode u životu vjernika kroz djelovanje Duha Svetoga. Ispod ćete pronaći biblijsku definiciju za svaku od ovih vrlina i biblijske reference koje pomažu u definiranju pojma. Grčka riječ za svaku vrlinu navedena je u zagradi.

Ljubav (agape)

Ljubav (agape) je vrlina koja se u Bibliji često opisuje kao bezuvjetna i samopožrtvovna ljubav. To je vrsta ljubavi koju Bog ima prema čovječanstvu, koja se pokazuje u daru Njegovog Sina, Isusa Krista. Agape ljubav karakterizira njena nesebičnost, spremnost da služi drugima i želja za praštanjem.

Neki biblijski stihovi koji opisuju ovu vrstu ljubavi uključuju:

• Jovan 3:16: "Jer je Bog tako zavoleo svet da je dao svog jedinorođenog Sina, da nijedan koji veruje u njega ne pogine, nego da ima život večni."

• 1 Korinćanima 13: 4-7: "Ljubav je strpljiva, ljubav je dobra. Ne zavidi, ne hvali se, ne ponosi se. Ne sramoti druge, nije sebična, ne ljuti se lako, ne zadržava se zapis o nepravdama. Ljubav ne uživa u zlu, već se raduje istini. Ona uvijek štiti, uvijek se uzda, uvijek se nada, uvijek istrajava."

• 1 Jovanova 4:8: "Bogje ljubav. Ko živi u ljubavi, živi u Bogu i Bog u njima."

Radost (chara)

Radost (chara) je stanje sreće i zadovoljstva koje je ukorijenjeno u nečijem odnosu sa Bogom. To je vrlina koja ne zavisi od okolnosti, već dolazi iz duboke sigurnosti u Božju ljubav i prisustvo u životu. Odlikuje se mirom, nadom i zadovoljstvom čak i u teškim situacijama.

Neki biblijski stihovi koji opisuju ovu vrstu radosti uključuju:

• Nehemija 8:10: "Radost Gospodnja je tvoja snaga."

• Isaija 61:3: „da im daruje vijenac ljepote umjesto pepela, ulje radosti umjesto žalosti, i haljinu hvale umjesto duha očaja. Oni će se zvati hrastovi pravednosti, sadnja Gospodnja za prikaz sjaja njegovog."

• Rimljanima 14:17: "Jer kraljevstvo Božje nije stvar jela i piće, ali pravednosti, mira i radosti u Duhu Svetom."

Vrijedi napomenuti da grčka riječ "chara" prevedena kao radost u Novom zavjetu, također izražava ideju ushićenja, radosti i radosti.

Mir (eirene)

Mir (eirene) u Bibliji se odnosi na stanje smirenosti i blagostanja, kako kod pojedinca tako iu odnosima sa drugi. Ova vrsta mira dolazi od ispravnog odnosa sa Bogom, koji donosi osjećaj sigurnosti i povjerenja u Njega.karakterizira nedostatak straha, tjeskobe ili uznemirenja i osjećaj cjelovitosti i potpunosti.

Neki biblijski stihovi koji opisuju ovu vrstu mira uključuju:

• Jovan 14:27: "Mir vam ostavljam; mir svoj dajem vam. Ne dajem vam kao što svijet daje. Neka vam se srca ne uznemiruju i ne bojte se."

• Rimljanima 5:1: "Stoga, pošto smo opravdani vjerom, imamo mir s Bogom kroz Gospodina našega Isusa Krista."

• Filipljanima 4:7: "I mir Božji, koji nadilazi svaki razum, čuvat će vaša srca i vaše umove u Kristu Isusu."

Grčka riječ "eirene" također je prevedena kao mir u Novom zavjetu znači cjelovitost, dobrobit i potpunost.

Strpljenje (makrothymia)

Strpljenje (makrothymia) u Bibliji je vrlina koju karakterizira sposobnost da se izdrži teške situacije i da ostane postojan u nečija vera u Boga, čak i kada stvari ne idu onako kako bismo želeli. To je sposobnost suzdržavanja od brzog odgovora i održavanja smirenog i staloženog stava čak i kada se suočavate s iskušenjima i nevoljama. Ova vrlina je usko povezana sa samokontrolom i samodisciplinom.

Neki biblijski stihovi koji opisuju ovu vrstu strpljenja uključuju:

• Psalam 40:1: "Ja strpljivo čekao Gospoda, okrenuo se k meni i čuo moj vapaj."

• Jakovljeva 1,3-4: "Smatrajte to čistom radošću,moja braćo i sestre, kad god se suočite s raznim iskušenjima, jer znate da ispitivanje vaše vjere proizvodi postojanost."

• Hebrejima 6:12: "Ne želimo da postanite lijeni, nego oponašajte one koji kroz vjeru i strpljenje baštine ono što je obećano."

Grčka riječ "makrothymia" prevedena kao strpljenje u Novom zavjetu također znači strpljenje ili dugo trpljenje .

Ljubaznost (chrestotes)

Ljubaznost (chrestotes) u Bibliji se odnosi na kvalitetu biti dobronamjeran, pažljiv i saosećajan prema drugima. To je vrlina koju karakteriše spremnost da se pomogne i služiti drugima, i istinskom brigom za njihovu dobrobit. Ova vrlina je usko povezana s ljubavlju i izraz je Božje ljubavi prema drugima.

Neki biblijski stihovi koji opisuju ovu vrstu ljubaznosti uključuju :

• Izreke 3:3: „Neka te ljubav i vjernost nikad ne napuste; veži ih oko svog vrata, napiši ih na ploči srca svoga."

• Kološanima 3:12: "Zato, kao Božji izabrani narod, sveti i dragi voljeni, obucite se u samilost , dobrota, poniznost, blagost i strpljivost."

• Efežanima 4:32: "Budite ljubazni i samilosni jedni prema drugima, praštajući jedni drugima, kao što je Bog u Hristu vama oprostio."

Grčka riječ "chrestotes" prevedena kao dobrota u Novom zavjetu također znači dobrota, dobrotasrce i dobronamjernost.

Dobrota (agathosune)

Dobrota (agathosune) u Bibliji se odnosi na kvalitetu biti čestit i moralno ispravan. To je karakteristika koja odražava Božju prirodu i to je nešto što Bog želi da kultiviše u životima vjernika. Karakteriziraju ga postupci koji su moralno ispravni i koji odražavaju karakter Boga. Ova vrlina je usko povezana s pravednošću i predstavlja izraz Božje svetosti u nečijem životu.

Neki biblijski stihovi koji opisuju ovu vrstu dobrote uključuju:

• Psalam 23 :6: "Sigurno će me dobrota i ljubav pratiti u sve dane života moga, i stanovaću u domu Gospodnjem zauvijek."

• Rimljanima 15:14: "Ja Ja sam uvjeren, braćo moja i sestre, da ste i sami puni dobrote, ispunjeni znanjem i sposobni da poučavate jedni druge."

• Efežanima 5:9: "Za plod Duh je u svakoj dobroti, pravednosti i istini."

  Vidi_takođe: 19 biblijskih stihova o krštenju

Grčka riječ "agathosune" prevedena kao dobrota u Novom zavjetu također znači vrlinu, moralnu izvrsnost i velikodušnost.

Vjernost (pistis)

Vjernost (pistis) se odnosi na kvalitetu biti lojalan, pouzdan i pouzdan. To je vrlina koju karakteriše sposobnost da se održi svoja obećanja, da ostane privržen svojim uvjerenjima i da ostane vjeran svojim obavezama. Ova vrlina je bliskovezano za povjerenje i pouzdanost. To je temelj odnosa s Bogom i izraz je nečije vjere u Boga i njegova obećanja.

Neki biblijski stihovi koji opisuju ovu vrstu vjernosti uključuju:

• Psalam 36:5: "Ljubav tvoja, Gospode, seže do nebesa, tvoja vernost do neba."

• 1 Korinćanima 4:2: "Sada se traži da oni koji su bili dato povjerenje mora biti vjerno."

• 1 Solunjanima 5:24: "Onaj koji vas zove vjeran je i on će to učiniti."

Vrijedi napomenuti da grčka riječ "pistis" prevedena kao vjernost u Novom zavjetu također znači vjerovanje, povjerenje i pouzdanost.

Nježnost (prautes)

Nježnost (prautes) se odnosi na kvaliteta krotkosti, poniznosti i blagosti. To je vrlina koju karakteriše sposobnost da se bude pažljiv, ljubazan i taktičan prema drugima, i poniznost koja je spremna da služi drugima, a ne da traži da joj se služe. Ova vrlina je usko povezana sa poniznošću, i ona je izraz ljubavi i milosti Božje u životu.

Neki biblijski stihovi koji opisuju ovu vrstu blagosti uključuju:

• Filipljanima 4:5: "Neka vaša blagost bude očigledna svima. Gospod je blizu."

• 1 Solunjanima 2:7: "Ali mi smo među vama bili blagi, kao majka koja se brine za svoju malu djecu."

• Kološanima 3:12: "Obucite se, dakle, kao Božjiizabrani, sveti i ljubljeni, samilosna srca, dobrota, poniznost, krotkost (prautes) i strpljenje.”

Grčka riječ „prautes“ prevedena kao blagost u Novom zavjetu također znači krotkost, blagost i poniznost.

Samokontrola (egkrateia)

Samokontrola (egkrateia) se odnosi na kvalitetu sposobnosti kontroliranja vlastitih želja, strasti i impulsa. To je vrlina koju karakteriše sposobnost da se odupre iskušenjima, da donosi zdrave odluke i da se ponaša na način koji je u skladu sa svojim uverenjima i vrednostima. Ova vrlina je usko povezana sa disciplinom i samodisciplinom. To je odraz djelovanja Svetog Duha u nečijem životu, koji pomaže vjerniku da pobijedi grešnu prirodu i da se uskladi s Božjom voljom.

Neki biblijski stihovi koji opisuju ovu vrstu samokontrole uključuju:

• Izreke 25:28: "Poput grada čiji su zidovi probijeni je osoba koja nema samokontrolu."

• 1 Korinćanima 9:25: "Svako ko se takmiči u igrama ide na stroge treninge. Oni to rade da bi dobili krunu koja neće trajati, ali mi to radimo da dobijemo krunu koja će trajati zauvijek."

• 2 Petrova 1:5-6: „Upravo iz tog razloga, potrudite se da svoju vjeru dopunite vrlinom, [a] i vrlinu znanjem, i znanje samosavladavanjem, a samokontrolu postojanošću, i postojanost s pobožnošću.”

TheGrčka riječ "egkrateia" prevedena kao samokontrola u Novom zavjetu također znači samoupravljanje, samoobuzdavanje i samosvladavanje.

Molitva za dan

Dragi Bože,

Dolazim danas kod vas u znak zahvalnosti za vašu ljubav i milost u mom životu. Zahvaljujem ti na daru Duha Svetoga i plodu koji on proizvodi u meni.

Molim se da mi pomogneš da rastem u ljubavi (agape), da pokažem samilost i dobrotu prema onima oko sebe ja, i da mogu staviti tuđe potrebe ispred svojih. Molim se za povećanje radosti (chara) u mom životu, da čak iu teškim okolnostima mogu naći zadovoljstvo i mir u vama. Molim se za mir (eirene) da ispuni moje srce, da ne budem uznemiren nevoljama ovog svijeta, ali da se uvijek uzdam u tebe.

Molim se da strpljenje (makrothymia) bude evidentno u svom životu, da mogu dugo da podnosim druge i teškoće koje mi se nađu. Molim se da dobrota (chrestotes) bude očigledna u mom životu, da budem pažljiv i saosećajan prema drugima. Molim se da dobrota (agathosune) bude evidentna u mom životu, da mogu živjeti po vašim standardima i da budem odraz vašeg karaktera.

Molim se da vjernost (pistis) bude vidljiva u moj život, da mogu biti odan i pouzdan tebi i onima oko mene. Molim se da blagost (prautes) bude očigledna u mom životu, da budem krotak i ponizan, i